Projekti

Od svibnja 2025. Centar za kriminologiju i sigurnost Balkana aktivno sudjeluje u radu hrvatskog Nezavisnog mehanizma nadzora (NMN) – neovisnog tijela koje, u suradnji s MUP-om i Europskom komisijom, prati poštivanje temeljnih prava migranata na granici od strane policijskih službenika.

Naši istraživači provode terenska promatranja, analiziraju slučajeve i oblikuju preporuke kojima se jača transparentnost policijskog postupanja, sprečava nezakonito vraćanje (push-back) i unapređuje zaštita ranjivih skupina. Sudjelovanje u projektu NMN-a omogućuje Centru da primijeni istraživačko-znanstvenu metodologiju u realnom okruženju, pridonese znanstveno utemeljenim politikama sigurnosti te razvije zajedničke standarde monitoringa budućih nacionalnih mehanizama nadzora predviđenih EU Paktom o migracijama i azilu.

Kako izgleda ubojstvo na Balkanu kada znanstvenom metodologijom skinemo slojeve stereotipa?

Istraživanje je obuhvatilo oko 3 000 kaznenih spisa o ubojstvima i pokušajima ubojstava u osam zemalja jugoistočne Europe (Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija, Turska), mapirajući žrtve, počinitelje i okolnosti. Uspoređujemo pravne definicije nasilja s njegovom stvarnom pojavom, kategoriziramo nasilje kroz kontekstualne odrednice, motive i povezanost počinitelja i žrtve te istražujemo zašto tužiteljstva odustaju od pojedinih slučajeva. Prvi rezultati pokazuju da je smrtonosno nasilje na Balkanu, suprotno ukorjenjenom stereotipu – na razini europskog prosjeka.

Od 1996. europski tim stručnjaka periodično objavljuje European Sourcebook – jedinstvenu bazu podataka koja usporedivo bilježi kaznena djela, rad policije, tužiteljstva, sudova i zatvora u svim državama članicama Vijeća Europe. Nakon šest tiskanih izdanja (posljednje je obuhvatilo razdoblje 2011.–2016.), u tijeku je sedmo izdanje, čiji se skup podataka prikuplja za godine 2016.–2021.

Cilj projekta je osigurati metodološku usklađenost kako bi se pokazatelji kriminaliteta i kaznenopravnog sustava mogli uspoređivati na neuropskoj razini te osigurati empirijsku osnovu za evidence-based reforme i procjene učinkovitosti kaznenopravnih mjera u Europi

ISRD-3 (2013–2019)

Treća međunarodna studija samoprijavljenog delinkventnog ponašanja obuhvatila je više od 30 zemalja, prvi put i Hrvatsku. Anonimnim upitnikom ispunjenim u učionicama Zagreba i Varaždina (N = 1 744) prikupljeni su podaci o delinkvenciji, viktimizaciji, obiteljskom okruženju, školi, slobodnom vremenu, stavovima prema institucijama, uporabi psihoaktivnih tvari i iskustvima s policijom. Empirija je omogućila usporedbe među državama sličnog kulturno-povijesnog konteksta te testiranje suvremenih teorija MALOLJETNIČKE DELINKVENCIJE.

Rezultati pokazuju da razine maloljetničkog nasilja u hrvatskim gradovima ne odstupaju od europskog prosjeka, čime se dodatno potvrđuje reputacija jugoistočne Europe kao relativno sigurnog prostora za mlade.

ISRD-3 (2013–2019)

Četvrti val studije provodi se online među učenicima 8. razreda osnovne škole i prva tri razreda srednje škole (dob 13–17) u Zagrebu i Osijeku, uz dodatni internetski uzorak 16- i 17-godišnjaka izvan školskog sustava.

Cilj je prikupiti reprezentativnih 1 800 ispitanika po zemlji te poboljšati pokrivenost adolescenata teže dostupnih za terenska istraživanja. Naglasak je na trendovima nasilja i viktimizacije u post-pandemijskom razdoblju te na usporedbi školskih i internetskih uzoraka delinkvencije. Hrvatske podatke koordiniraju članovi i suradnici Centra, a rezultati će poslužiti donošenju evidence-based politika prevencije maloljetničkoe delinkvencije na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Projekt “Connecting the Dots“ istražuje kako povezati istraživačko novinarstvo, kazneni progon i kriminološka istraživanja u zajedničkom odgovoru na organizirani kriminal i sustavno koruptivno ovladavanje javnim institucijama na Balkanu. Uspoređujemo metode triju struka i provjeravamo koliko su njihovi nalazi međusobno pouzdani, s namjerom da prepoznamo točke na kojima se mogu preklopiti ili pak razilaze.

Pretpostavka je da svi akteri dijele cilj javnog razotkrivanja i sprječavanja kriminalnih mreža, ali da profesionalni i pravni okviri često onemogućuju sinergiju. Projekt zato okuplja novinare, tužitelje i znanstvenike u intenzivnim regionalnim radionicama, gdje razvijaju zajedničke standarde i praktične protokole razmjene informacija. Krajnji rezultat bit će trajna platforma koja u realnom vremenu spaja medijske priče, sadržaj optužnica i znanstvene uvide, kako bi se ubrzala transparentnost, kazneni postupci i javne politike temeljene na dokazima.

Projekt se bavi istraživanjem tamne strane akademske zajednice. Ispitujući specifične oblike kriminaliteta na Balkanu, Centar analizira koliko su sustavi javnog financiranja znanosti podložni korupciji i “tajkunizaciji” te kako takve prakse potkopavaju vladavinu prava. Naši nalazi o raspodjeli istraživačkih sredstava u Hrvatskoj pokazuju da akademici, umjesto da budu promicatelji integriteta, postaju ranjiva meta birokratskog zlostavljanja i klijentelizma.

Empirijsko razotkrivanje ove “unutarnje erozije” znanstvene zajednice pokreće javnu raspravu i spaja znanstveni aktivizam s istraživačkim novinarstvom, stvarajući pritisak za reforme koje jačaju otpornost društva na korupciju i organizirani kriminal.